Obnovljiva energija omogućit će Hrvatskoj i EU konkurentnost

Obnovljivi izvori energije (OIE) više nisu alternativni vidovi proizvodnje energije, nego su važan dio energetskog sustava. No, problemi koje imaju na tržištu govore da nam ipak treba još dosta promjena – kako u Hrvatskoj tako i u EU.

EU u okviru svojeg plana REPowerEU želi okončati svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima uštedom energije, diversifikacijom opskrbe i ubrzavanjem prelaska na čistu energiju.

REPowerEU usmjeren je na potporu prelasku na čistu energiju i udruživanje snaga za otporniji energetski sustav. Plan REPowerEU temelji se na potpunoj provedbi paketa „Spremni za 55 posto”. U tom se paketu utvrđuje cilj postizanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s europskim zelenim planom.

Jedan od fokusa ovog plana jesu i geotermalni izvori ali i razvoj tržišta vodika. Investitori u geotermu su među najvećim na tržištu, ako promatramo sve investicije u sektoru obnovljivih izvora energije.

Ivana Ivančić, direktorica ENNA-e GEO tijekom Dana OIE u Puli rekla je da za jedan megavat solara ulaganje je 500 tisuća eura, dok za jedan megavat geoterme investirati treba više od šest milijuna.

„Izrada jedne bušotine košta više od 11 milijuna eura”, kazala je Ivančić, čija tvrtka trenutačno radi na tri eksploatacijska polja.

Geotermalna energija tehnički je i vremenski dugotrajna, rizična, skupa, ali zato donosi velike benefite, istakla je Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe u Upravi za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva.

“Dostupna je 24 sata na dan i s njom lako možete raditi prognoze za budućnost. Što se regulative tiče, ona neće biti blaža, a brzinom realizacije samih projekata veliki dio investitora je zadovoljan, zadovoljni smo i mi, napredak je moguć jedino u vidu energetskih odobrenja i premijskih modela”, rekla je Leško.

Ana Lazo, direktorica geotermalne i novih energija u INA-i, istaknula je da je najveća razlika između geotermalne energije i ostalih oblika obnovljivih izvora upravo u velikim kapitalnim ulaganjima.

“Ina je primarno fokusirana na proizvodnju struje iz istražnih područja za koja smo dobili dozvole, ali otvoreni smo i za suradnju s lokalnom zajednicom da se višak toplinske energije iskoristi u vidu bazena ili možda grijanja”, kazala je Ana Lazo.

I lokalne zajednice prepoznaju značaj geotermalnih izvora pa bušotinu iz 1985. godine, koju je radila Ina, općina Križevci namjerava koristi za grijanje, pojasnio je zamjenik gradonačelnika Danijel Šaško.

“S istraživanjima smo krenuli 2017., želimo da se na geotermu grije kompleks javnih zgrada u blizini bušotine, veći dio financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a zadnja istraživanja pokazala su temperaturu od 80 stupnjeva Celzijusa na ušću”, rekao je Šaško.

Jedna bušotina može proizvoditi do osam megavata električne energije.

Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, u svojoj je prezentaciji tijekom Dana OIE, predstavio Geothermal CCS – Hrvatski projekt trajnog zbrinjavanja CO2 u geološkim strukturama, koji se nalazi na listi energetskih projekata od zajedničkog interesa Europske komisije (PCI lista).

„Taj se projekt odnosi se na transport i trajno skladištenje CO2 iz emitera u Hrvatskoj i Mađarskoj, koji se nalaze uz granicu Hrvatska-Mađarska, a koncipiran je tako da će operator transportnog sustava preuzimati CO2 od emitera, uglavnom cementara u Mađarskoj i Hrvatskoj, te ga transportirati cjevovodima do lokacije postrojenja za utiskivanje Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji“, pojasnio je Krpan.

Ulaganja u solarni sektor – najveća

U solarni sektor trenutačno se ulaže više novca nego u bilo koju drugu tehnologiju koja proizvodi struju, a lani je, s 56 GW postavljenih solara u Europi, oboren rekord po snazi koju sunce donosi našem kontinentu.

Čak 30 milijuna novih kućanstava u Europi može se električnom energijom opskrbljivati isključivo od lani instaliranih solara, istaknula je Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europea.

“U Europi u ovom je trenutku instalirano 260 GW solarnih elektrana, očekujemo da ćemo u sljedeće četiri godine dostići pola teravata, a u obzir moramo uzeti da je do 2030. cilj jedan teravat”, kazala je Walburga Hemetsberger, dodajući da je u industriji solara trenutačno zaposleno 800 tisuća ljudi.

Od 2021. izdano oko 5.000 MW energetskih odobrenja, a prvi puta izdana su i dva za agrosolare te jedno za plutajuću elektranu.

Najuspješnije kompanije u djelatnosti Proizvodnja električne energije u 2023. godini
Naziv kompanije	Ukupna dobit u EUR	Ukupni prihodi u EUR
UNI VIRIDAS d.o.o.	2.816.704,91	14.296.819,57
EKO – ENERGIJA d.o.o.	5.211.679,37	12.703.642,73
VJETROELEKTRANA PONIKVE d.o.o.	5.986.126,28	12.205.171,45
OŠTRA STINA d.o.o.	2.185.757,27	11.643.056,10
RP GLOBAL DANILO d.o.o.	3.683.166,53	9.993.527,43
ENERGY 9 d.o.o.	465.191,01	9.431.954,83
HIDRO EKO FUTURA d.o.o.	1.403.313,90	9.403.687,56
VJETROELEKTRANA KATUNI d.o.o.	2.881.491,73	9.138.759,37
VJETROELEKTRANA RUDINE d.o.o.	3.132.949,39	8.778.704,37
A&A BIOENERGYVIRO d.o.o.	545.813,96	5.497.310,97
Geo Power Energy Development d.o.o.	982.032,16	4.122.501,34
BIOPLIN-MAKS d.o.o.	1.962.541,16	4.072.145,61
*svi podaci su za 2023. godinu, u eurima

Mario Turković, direktor EnergoVizije, rekao je da bi se problemi u budućem periodu mogli dogoditi na području agrosunčanih elektrana jer u Ministarstvu poljoprivrede bi mogli bi reći da one ipak ne mogu na P1 zemljište odnosno osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište.

“Jer solarne elektrane ne mogu se postavljati na P1 i P2 zemljišta, osim ako je riječ o agrosolarima. Međutim, to bi trebalo i definirati”, kazao je Mario Turković.

Da bi agrosolare kroz prostorne planove trebala osmisliti lokalna samouprava, kazala je Snježana Đurišić, načelnica Sektora lokacijskih dozvola i investicija u Upravi za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, koja je govorila i o birokratskim problemima koji nastaju kad investitori za istu stvar dobivaju različita tumačenja od različitih institucija.

Goran Slipac, pomoćnik direktora HEP-ODS-a, pojasnio da je s posljednjim danom svibnja priključeno 4.500 jedinica solarnih elektrana, odnosno 165 MW, gleda li se njihova snaga.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, proizvodnjom električne energije iz sektora obnovljivih izvora energije, u što su uključeni termalnu, nuklearnu hidroelektričnu energiju, parne turbine te dizelsko gorivo i obnovljivu energiju, bavi se 1.487 tvrtki u Hrvatskoj.

Njihov ukupan prihod u 2023. godini iznosio je 252.020.584 eura dok je njihova ukupna dobit, pokazuju podaci CompanyWall-a, 23.524.921,15 eura. Najveći broj zaposlenih među njima ima Hidro Eko Futura d.o. iz Zagreba.